Obavestenje

Obaveštenje: Listu sa vašim predlozima možete videti ovde .

четвртак, 18. април 2013.

2001: A Space Odyssey (1968)


2001: A Space Odyssey (1968) on IMDb
Kod nas nazvan: Svemirska Odiseja 2001
Žanr: Naučna Fantastika | Avantura | Misterija:
Režija: Stanley Kubrick
Glumci: Keir Dullea, Gary Lockwood, William Sylvester...

Priča:
Ljudi pronalaze misteriozni i očigledno vanzemaljski objekat zakopan ispod površine Meseca i sa inteligentnim računarom H.A.L. 9000 kreću na pohod.

Moj osvrt:
Simbolično, film otvara rađanje sunca i priča o nastanku čoveka. Što se tiče nastanka čoveka, vidimo kako su ti čovekoliki majmuni okruženi pustarom. Konstatno sede, ponešto pojedu i to je to. Ta pustara je jasna asocijacija na nekreativnost i lenjost tih naših predaka. Taman kada se zapitate kako smo uopšte i došli dovde, kako smo stvorili mnoge stvari, pojavljuje se čuveni crni monolit. U Klarkovoj knjizi je jasno navedeno šta je taj monolit. Kjubrik se odlučio za drugi pristup: pusti gledaoca da kefa i pronaći će ono što ga najviše fascinira. Zbog toga, svako u tim monolitima može prepoznati i boga, i ideju i veliku promenu i znanje. Kjubrik još jednom pokazuje svoju genijalnost. 

U svakom slučaju, taj monolit se pojavljuje tri puta. Ja ću se osvrnuti na ovo prvo pojavljivanje i na treće. Što se tiče prvog, jasno je kao dan da monolit donosi veliku promenu u život tog pračoveka. Promena se sastoji u tome da on kreće da razmišlja i dolazi do oružja koje koristi za lov kako bi mogao da se prehrani, ali i do oružja za borbu protiv drugih iz iste vrste. Od kad je sveta i veka, rat je postojao i uvek će neko moći da koristi dobre stvari u loše svrhe. Ne postoji način da se to spreči, a to film i pokazuje. Čovek je u načelu ostao isti, stvara nešto, to nešto mu služi za dolazak do cilja, način korišćenja toga varira. Svi ovi koraci samo evoluiraju u tome kako izgledaju - kada svemu tome skinemo šminku, videćemo golu činjenicu koja se kroz našu istoriju ne menja. 

Odmah posle tih ružnih scena, takozvanog začeća nečeg što predstavlja rat, imamo spektakularnu scenu koja je potpuni kontrast. Čuje se savršena muzika i vidi se svemirski brod - dva kolosalna dostignuća u umetnosti i nauci. Ono po čemu je film bio revolucionaran i po čemu i dan danas postavlja stanadarde je vizija budućnosti. Dobro je što se nisu zamajavali izgledom i načinom odevanja ljudi. Realnije mi je da očekujem da će se ljudi za 50tak godina oblačiti i izgledati isto, a ne kao kreature iz smeća od Hunger Games, gde se ljudi takmiče ko će da pravi veću budalu od sebe. Ne razumite pogrešno, i dan danas imamo likove koji prave budale od sebe, ali oni mogu da budu lajtmotiv samo ograničenim, nipošto ne donose ništa novo niti revolucionarno. 

Koliko god da razmišljam, ne mogu da se setim da je neki film ovoliko odmakao u budućnost od ostalih. Ok, neke od predstavljenih stvari su se desile, ali neke, koliko god realno izgledale, još nisu. Sviđa mi se i to što su se inteligentno sprdali sa nekim stvarima tako da imamo npr. uputstvo za korišćenje toaleta u bezgravitacionom stanju, šetnje kružnim zidovima, klopu koja se uzima na slamke itd. Bukvalno ceo film je nafilovan gomilom simpatičnih ideja i idejica. Kada je u pitanju kvalitet scena, moram da napomenem da je ovo jedan audiovizuelni spektakl. Naravno, note klasike nikada ne mogu da omanu. Uz to slike svemira i njegov beskraj i hladnoća dobijaju još na jačini. Možda su ove scene nekom spore, ali takvu konstataciju ignorišem lake duše. Mogao bih da gledam film ispunjen samo ovakvim scenama i ovakvom muzikom. A zamislite kako se osećao neko ko je ovo gledao 1968. 

Najveći set pitanja otvara čuveni računar H.A.L. 9000. On ne samo da ima rezonovanje poput čoveka, već je ravnopravan u razgovoru i kao da ima svest. Tu se može voditi gomila diskusija, ali ja ću izneti ono što je za mene najbitnije. Čovek svojim kreacijama pokušava sebi olakšati posao, ali to ide u tu krajnost da čovek sve više postaje bespotreban. Gomile stvari koje je obavljao čovek, sada obavljaju mašine. Kako je te mašine napravio čovek, i više je nego jasno na šta gađam. E sada, Svemirska Odiseja je otišla jedan ogroman korak dalje. Šta bi bilo kada bi mašine imale svest? Ok, imamo činjenicu da one rade efikasnije od čoveka i da one greše samo kada čovek koji ih je stvorio previdi nešto. U ovom slučaju imamo računar koji vodi misiju. On zna šta je pravi cilj, on zna najbolji način za dolazak do cilja. Zamislite da je sada taj isti računar svestan. Ne bi li on ljude, koji konstantno donose pogrešne odluke, smatrao za nešto što remeti misiju? 

Ono što je zanimljivo je to što mnogi ovde ne vide jednu kolosalnu činjenicu. Nije ovde čovek napravio savršenu mašinu kojoj smeta ljudska neefikasnost, pa smo mi, jadni ljudi, u opasnosti. Ne, braćo i sestre. Mašina koja obavlja samo određeni posao je i dalje zavisna od čoveka. Ovaj računar je potpuno nezavisan. Dakle, ono glavno je da je čovek uspeo da napravi samo još jednog sebe, da je umesto da stavi mašinu u svoju službu, obesmislio svoje postojanje napravivši drugu verziju onog što on predstavlja. Mašine treba da budu u našoj službi kako bi nam olakšale ono što radimo, a ne da rade sve umesto nas. Ova ideja je izrodila još neke epohalne filmove poput npr. Terminatora i Matriksa. 

Još malo o čuvenim monolitima. Već kod nastajanja čoveka je jasno da je monolit ta neka viša sila koja je pokrenula čovekolike stvorove da misle. Ti monoliti se pojavljuju samo kada se nešto kolosalno dešava, ali kolosalno po razvoj čoveka. Zašto se monolit nije pojavio još negde u istoriji - jednostavno, čovekovo znanje se samo postepeno razvijalo, on ga je samo postepeno proširivao. Zato je epohalno bitna treća pojava monolita. Čovek saznaje pravu istinu, čovek dobija to neverovatno znanje, vidi ono što niko nije, druge dimenzije, druge delove univerzuma... a kako vidi sebe, to je tek genijalno. Vidi život kao krug, vidi kako čovekov život zapravo izgleda kada se uporedi sa svim ovim saznanjem, koliko su stvari koje on spozna male i kako mogu stati samo u par soba. Ovo savršeno finale otvara toliko pitanja, tako da ne da na sva nećemo pronaći odgovore, već ih nećemo sva ni postaviti. 

Svemirska Odiseja je film koji je i dalje ispred ne svog, već i ovog vremena, Svemirska Odiseja je, koliko god ga mi cenili, i dalje jedan neshvaćeni dijamant. Svemirska Odiseja je monumentalno ostvarenje i, bez ikakve sumnje, jedan od najboljih filmova koje možete pogledati. Ne želim da verujem da postoji neko inteligentan, a da ovo nije ili neće pogledati.

Zanimljivosti:
Kjubrik je zahtevao da se nekoliko tona peska donese, opere i oboji kako bi simulirao Mesečevu površinu. Centrifugalni deo Diskaveri letelice je sagrađen na jednom rotirajućem setu. Zbog Kjubrikovog perfekcionizma, scena sa hemijskom olovkom koja lebdi u vazduhu je rađena i osmišljana nekoliko meseci. Takođe, njegova opsednutost detaljima je išla dotle da se vide i instrukcije za upotrebu mnogih stvari u filmu. Da bi se pripremio za rad na ovom filmu, Kjubrik je zajedno sa Arturom Klarkom gledao gomilu filmova naučne fantastike. Kada se u finalu filma čuje glasno disanje, zapravo je sam Kjubrik sniman kako diše. U prvih 25 minuta nema dijaloga, a ukupno u filmu postoji 88 minuta bez dijaloga. 

U čast filma i knjige, NASA je jedan svoj satelit nazvala 2001 Mars Odyssey. Ovo je poslednji film snimljen o Mesecu, pre nego što su Armstrong i Oldrin hodali po njegovoj površini. U teorijama zavere se može čuti da to i nije slučajnost i da je sam video sa Oldrinom i Armstrongom režiran, a da ga je režirao sam Kjubrik. Ako se analiziraju svi položaji Boumena u sobi na kraju filma, formira se oblik zvezde. U svim sekvencama u svemiru, čuje se muzika. To je urađeno iz prostog razloga što u svemiru zvuk ni ne bi mogao da se čuje. Čuveni glumac Rok Hadson je izjavio "Hoće li mi neko zapravo reći o čemu se ovde radi" na šta je Artur Klark odgovorio sa "Ako uspeš u potpunosti da razumeš ovo, onda smo debelo zabrljali". Ako u nazivu H.A.L  svako slovo zamenimo sa sledećim u abecedi, dobijamo I.B.M. Kjubrik je izjavio kako je to slučajnost, iako se IBM-ovi proizvodi mogu videti u filmu. Jedini Oskar kojeg je film dobio je onaj za specijalne efekte. Nanošenje šminke na lice Kir Dulie, kako bi on izgledao kao starac, trajalo je 12 sati.

Naj scena:

Finale

Moja ocena: 10/10

27 коментара:

  1. Ovo je nastavak filma 2010: The Year We Make Contact (1984)

    ОдговориИзбриши
  2. OVO NIJE FILM!!! OVO JE EP!!! EP O ISTORIJI COVJECANSTVA!!!
    Film koji je na svim iole ozbiljnim listama, iole ozbiljnih strucnjaka medju 20 najboljih ikada, a u svom zanru SF mozda i najbolji ikada!!!
    Postoji urbana legenda, da ovaj film moramo da gledamo pod dejstvom neke droge, jer je ovo prica prije svega za nasu podsvjest! Za to nam pomaze naravno i muzika od Ligetija, preko Straussa pa do Chatschaturjana, koja je postala antologijska. I naravno Nietzscheovo djelo "Also Sprach Zarathustra" i vjecita rasprava o covjeku kao necemu izmedju majmuna i nadcovjeka.
    Put od zore covjecanstva do intergalaktickog kontakta (po meni sa BOZANSTVOM, a za vas ostale neka odluci vasa podsvjest, pod drogom ili ne)!!!
    I za kraj cu citirati autora ovog bloga "NE ZELIM DA VJERUJEM DA POSTOJI NEKO INTELIGENTAN, A DA OVO NIJE ILI NECE POGLEDATI!!!

    ОдговориИзбриши
  3. Анониман10. март 2015. 20:35

    Nabavio sam ovaj FILM,uskoro ću da ga pogledam.Znam da original traje 160.minuta no ovaj moj traje 148.minuta jer drugi snimak ne može da se nađe da se kupi u mom gradu.Koji si ti gledao i zavise li puno tih 12,minuta filma i mogu li da utiču na što pa mi reci?Movieman 1975

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Znaš kako, kada je Kjubrik u pitanju, ne mogu da bude objektivan. Svaki minut njegovog filma mi je zaista drag i dragocen :)

      Избриши
    2. Анониман10. март 2015. 23:16

      Jedva čekam da ga odgledam.Inače odgledao sam sad Birdman.Mogu reći da je film ili da ga ne shvatiš i samu poentu(nazivaš ga običnim smećem)i oni koji ga shvate(ovo je vrhuuuunskoooo remek delo!!!)film je vrhunski,treba ga pogledati.Sjajna satira šou biznisa.Lično upakovana priča o čovjeku kojeg je život sjebao ko Njemačka Brazila na svjetsko prvenstvo.Spada u MINDFUCK filmove.Treba slamati glavu s njim,šta se mislilo reći u njemu.Svakako bolji od American Sniper,The Imitation game,The Grand Budapest Hotel,Boyhood,Whiplash,The Theory of Everything i Selma.Zato ću sada iznijeti ocjene o ovogodišnjim oskarovcima,jer mi je još malo ostalo da sve pogledam.American Sniper-od mene ima 8,Dobar je,ima patetike,kažu da je propaganda pa ga ne vole,Jeste propaganda ali FUCKING GOOD propaganda.Birdman-iako sam manje uživao uz ovaj film od American Sniper od mene ima jaku 9.Boyhood-mislim da je ovo obična glupost,o običnom životu dječaka,jednostavno ništa se ne događa.Od mene pesimistična 4.The Imitation Game-dobar film,ima patetike ali može preko 6,tako da od mene 7.The Grand Budapest Hotel-e ovo se mora reprizirati jer mislim da je 6,mala što sam mu dao,mislim da može i do 8.Selma-dobar film o ljudskim pravima,Filmove o istorijskim ličnostima i životu Afro-amerikanaca sam vazda volio.Tako da mislim da je ovaj film vrhunski i da može imati 8.The Theory of Everything-ovo je koliko sam čuo maestralna priča i gluma glavnog glumca je potpunjuje,Film je kažu uzbudljiv.Može od mene dobiti 8,ili će ostaviti isti utisak kao The Imitation Game sa 7.Whiplash-kažu da je film simpatičan,dobar,uzbudljiv poučan.Ja ipak prognoziram 7.Sad sam napisao kao nikad ali prosto sam morao.Zapravo zanima me jesi li ti pogledao Birdman,ili još neki od ostalih oskarovaca,Movieman 1975

      Избриши
    3. Jesam The Theory of Everything ali da sada ne prenosim utiske, čitaćeš kada budem objavio tekst :)

      Избриши
    4. Анониман10. март 2015. 23:34

      Ček ček čekaj malo.TI SE VRAĆEŠ!!!KADA?! :D

      Избриши
    5. Nisi čitao prethodne komentare na blogu :) Ne mogu ti još reći tačno vreme ali sigurno se vraćam.

      Избриши
    6. Анониман10. март 2015. 23:47

      Za koliko otprilike.Nisam ni očekivao da možeš tačno vrijeme reći.Kojim se filmom vraćeš.Ako nećeš s Birdmanom ili ti se ne svidi vrati se sa novim tekstom o Braveheart pošto vidim na objašnjenje ocjena da si mu dao 11/10 pa mislim da je tvoj omiljeni i najjbolji po tebi.Ili ja bi ti preporučio novi tekst o A Clockwork Orange.Movieman 1975-jako zadovoljan i oduševljen :D

      Избриши
    7. Strpljenja prijatelju, sve u svoje vreme :)

      Избриши
    8. Анониман11. март 2015. 00:14

      Znam no sam nestrpljiv kao uvjek pa reci molim te ako mozes koliko dana otprilike?i izvini :D

      Избриши
    9. Rekoh, ne mogu ti reći tačno vreme

      Избриши
    10. Анониман11. март 2015. 11:41

      Dobro izvini malo sam pretjerao jer sam uzbuđen.Obriši dva zadnja komenatara da nam se ne smiju :D i ovaj normalno

      Избриши
  4. Tehnicki jak film i ima viziju, ali po meni dosta hladan. Citao sam da ga Tarkovski nije nesto cenio.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Hladan, vrlo mooguće. Najveći Sci Fi i jedan od najvećih filmova ikada, bez trunke sumnje. Ovo je ispred svog vremena pa i ispred Tarkovskog.

      Избриши
    2. Rosalind Franklin9. јун 2020. 00:02

      "Ovo je ispred svog vremena pa i ispred Tarkovskog." čudi me da ova izjava nije pokrenula lavinu komentara od hardcore fanova Tarkovskog.
      Doduše, slažem se s tobom ali ipak, treba hrabrosti da se izjavi ovako nešto:)

      Избриши
    3. Kao što treba hrabrosti i izjaviti da ne ceniš ovaj film :) Šalim se, stvar ukusa svakako. Odiseja ima taj kvalitet da će uvek biti aktuelna. Čak i ako dođe vreme koje gledamo u filmu, ova vizija budućnosti neće biti naivna. Ali stvar je u tome što je film otišao dalje i naterao nas da se zapitamo šta je iza svega, šta je posle svega. U isto vreme nam je dao tu neku celu genezu života izvlačeći ključne stvari za razvoj nas na planeti... Uh, raspisao sam se. Biće nov, bogatiji tekst pa ćemo onda u detalj :)

      Избриши
  5. Ja licno vise volim Solaris. Ovaj prethodni post je moj, samo se nisam potpisao. Nisam se bio snasao. Napisao sam post kao anoniman i na temi o Apokalipsi danas.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Shvatio sam prijatelju pošto je bilo nekoliko uzastopnih komentara. I Solaris mi je jedan od onih kojima ću rado posvetiti pažnju, kao i još nekoliko majstorija Tarkovskog

      Избриши
    2. Solaris je film koji ipak maaaaaalko kaska za Odisejom. Da je remek delo, jeste, ali je "manji" od Odiseje iako svakako nije ciljao na istu stvar. Kada bi se od studije psihe u Solarisu i studije samog coveka kao u Odiseji, to bi sigurno bilo jedno od najmonumentalnijih dela u istoriji umetnosti. Ubedjen sam u to.

      Избриши
  6. Odgledah danas ovaj film.Jebote.Kakvo audiovizuelno iskustvo.Film ima bukvalno jako malo dijaloga.Sve je u opisu,pejsazima i muzici.Ali to je nesto sto ga obogacuje.Jednostavno sam odusevljen filmom.Nocas mi je u planu jos jedan spektakl -Inception.Ja bih ovdje sto puta ponovio koliko sam odusevljen.Film ima neku veliku simboliku.Dosta toga mi je nejasno.Kao kraj.Sta to sve simbolizuje.Da li je Kjubrik pokusao da nam objasni kako je covjek nastao,neke tajne svemira jos mnogo toga.Pa ako znas nesto objasni mi jer stvarno sam ostao u soku posle filma.I stavio sam jedan komentar na Maleficient.Bezveze nije vazan samo sam bio iznenadjen zasto si takvom filmu da onakvu ocjenu.Sada ne znam da li sam ga uspjesno poslao,da li si ljut pa mi ne das da komentarisem ili to nedje na izlet zderes cevape s rostilja na 1.maj :D

    ОдговориИзбриши
  7. Nikad mi nije bilo jasno kako reziseri dolaze na ideju da snime ovako komplikovane filmove, a da oni opet spadaju u najbolje u istoriji ( ili pisci knjigu.OK, na vecini lista Sosenk I Kum su na prva dva mesta, (sa come se slazem), ali bi i dete shvatilo o cemu se radi.Ali mi nije jasno sta treba da te inspirise da nesto ovakvog sadrzaja napises, reziras.I sam si rekao da dosta njih nije shvatilo radnju.Jes komplikovane u p.m.Juce sam ga na Pink 2 prvi put odgledao. 😁😁😁

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. To onda ljude koji naprave ovako nešto čini genijalnim. Kad ti film ili knjiga polome mozak, kad ti otvore gomilu velikih pitanja i kad te nateraju da razmišljaš, svestan si da si pogledao ili pročitao nešto veliko. Filmovi koje si naveo su ljudske drame pristupačne svima. Ali jednostavno ne mogu ići u isti koš sa ovako nečim vanvremenim. Ovo nije pravljeno da se dopadne svima niti da dirne svakog. Ovo je pravljeno kao velika ideja koja te tera da razmisliš i koja može i da pokrene.

      Избриши
  8. Pa sto se genijalnoscu za osmisljavanjem ovako neceg se skroz slazem, isto vidjenje imam i za Paklenu pomorandzu, ali mi Isijavanje I Full metal jacket nije bilo bas WTF!!! kad vec pricamo o istom reziseri.Ide iz krajnosti u krajnost. 😁😁😁

    ОдговориИзбриши
  9. Veljko Damjanović13. мај 2021. 11:12

    U vezi ovog da ide iz krajnosti u krajnost... Novinar Dzin Filips je imao cast da prati rad na Odiseji. Jednog dana ga je Kjubrik poveo u sovjetski kulturni centar u Londonu da gledaju neki bezvezni ruski sf film, pun komunisticke propagande. Kjubrik mu je objasnio da zeli da pogleda sve iz sf zanra, kako ne bi u svom filmu ubacio nesto sto su drugi reditelji radili. Dakle, zeleo je da bude originalan, da se razlikuje i od drugih rezisera, a i od samog sebe. Zato mu je svaki film drugaciji od prethodnog. Pogledajte Isijavanje: svi kadrovi su lepo osvetljeni, nema mraka iz koga vreba neka karakondzula. Cak se i scene koje se dogadjaju nocu, odvijaju pod belinom snega i uz upaljene lampe. Koliko znate horora koji proizvode stravu uz osvetljenje i belinu pejzaza? Sto se tice Tarkovskog... Vec sam napisao u komentaru o Solarisu da ne verujem izjavama Tarkovskog. Nemoguce je da Andrej nije ukapirao Odiseju. Jer, po njegovim izjavama se da zakljuciti tako nesto. Pre ce biti da je bio iznerviran sto su na Zapadu uporno najavljivali njegov film kao "ruski odgovor na Odiseju". A, on, bas kao i Kjubrik, nije hteo da lici ni na koga. Inace, Kjubrik je na sva zvona hvalio Solaris. Osvrnuo bih se i na muziku u Odiseji, ali iskljucivo prateci "zanrovsku liniju" filma. Klark i Kjubrik su zeleli da prikazu vanzemaljce u filmu, ali su dobili savet od Karla Segana da je bolje da ponesto ostave i masti gledalaca. Dakle, vanzemaljce ne vidimo, ali vidimo njihova dela, sto je dovoljno fascinantno. Medjutim, Kjubrik je resio da ubaci zvuke koje oni proizvode. Pre svega, zvuk koji proizvodi monolit. Kjubrik je u pomoc pozvao Ligetijev "Kyirie". Time je ubio dve muve odjednom. Na nekom metafizickom nivou, to je zvuk samog Boga, jer, ako se ne varam, na starogrckom, Kyrie znaci Gospod, dok na zanrovskom nivou, ta muzika zvuci poprilicno vanzemaljski. U zavrsnici, prilikom cuvenog putovanja Dejvida Boumena, uvodi se Ligetijev oratorijum "Atmospheres", koji lepo ilustruje put u naddimenzionalne lokalitete. E, taj oratorijum se zavrsava nekakvim cudnim zvucima, izmedju kojih su kratke pauze. Vec pri prvom gledanju Odiseje, davne 1982. na TV Beograd, ja sam to doziveo kao glasove vanzemaljaca koji proucavaju Boumena. Dakle, Kjubrik je muzikom uspeo da prikaze nesto sto ni malo ne lici na nas. Tarkovski je u Solarisu imao, vec u knjizevnom predlosku priliku da prikaze nesto vanljudsko, ali ga to nije mnogo interesovalo i to je kod njega svedeno na minimum. Kjubrik je to uspeo uz pomoc zvuka i to veoma efektno. Za kraj, osvrnuo bih se i na HAL-a. Mislim da taj deo filma dobija novo znacenje u nasem vremenu. Sekvence sa HAL-om mozemo da tumacimo i kao nasu zavisnost od tehnologije. Umesto da ona sluzi nama, mi, nesvesno pocinjemo da sluzimo njoj. Po Klarku i Kjubriku, takvo stanje moze da nas dovede do onog sto se dogodilo clanovima posade. E, sad pogledajte ove danasnje klince koji se ne odvajaju od mobilnog. I, ne samo klince. Juce, na poslu, na pauzi... Niko s nikim ne prica. Svi tipkaju svog mini HAL-a. Jedino, nas trojica matoraca zadirkujemo kuvaricu i cistacicu. Kao da je samo nama stalo do nagona za produzenjem vrste... Outsideru, nadam se da ne zameras na ovako opseznom komentaru, ali smatram da ovakav film i ovakav reditelj zahtevaju i mnogo opsirnije tekstove.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Prijatelju, kako da zamerim na ovako dobrom komentaru :) Hvala na sjajnom viđenju i budi slobodan da pišeš koliko god želiš. Ovakvi komentari mogu samo da doprinesu kvalitetu.
      Već sam diskutovao sa nekim da ću pisati nov tekst o Odiseji. Ovaj je već dobro zastario a Kjubriku se uvek rado vratim. Recimo Eyes Wide Shut tekst sam pisao ponovo pre izvesnog vremena a moje oduševljenje filmom je samo postalo veće. Tako da će biti nov teksti za ovaj klasik.
      Hvala još jednom na komentaru i radujem se svakom narednom

      Избриши